1.1  Organizacija konkursa

Karakter konkursa je:

a. Prema učesnicima konkurs je POZIVNI

b. Prema vrsti konkurs je DVOSTEPENI

c. Prema zadatku konkurs je ANKETNI

d. Prema načinu i predaji rada konkurs je NEANONIMNI

a. Na konkurs se poziva pet ravnopravnih učesnika. Pravo na novčanu nadoknadu predviđenu ovim raspisom imaju svi učesnici koji pravovremeno predaju rad sa svim prilozima i na način predviđen ovim raspisom.

b. Posle razmatranja svih pristiglih radova u prvom stepenu, žiri će izabrati radove za drugi stepen ocenjivanja. Broj radova u drugom stepenu nije ograničen. Po izvršenoj selekciji radova u prvom stepenu autorski timovi izabranih radova će biti pozvani na prezentaciju svojih rešenja pred žirijem, nakon čega će se doneti odluka o nagradama. Tom prilikom, žiri ima pravo da pojedinim autorskim timovima uputi sugestije za doradu rešenja.

 c. Konkurs je anketnog karaktera. Po dodeli nagrada, naručilac postaje vlasnik nagrađenih idejnih rešenja i može ih koristiti po svom nahođenju uz obavezu da u svakoj prilici navede imena nagrađenog tima kao autora rešenja. Sve eventualne izmene nagrađenih rešenja podležu zakonu o autorskim pravima. Po prijemu nagrade, nagrađeni tim prestaje biti vlasnik rada koji je izradio.

Na konkurs su pozvani autori:

  1. Goran Vojvodić
  2. Ognjen Đurović
  3. Srđan Redžić
  4. Dragan Kašiković
  5. Alan Gvozdenović

Ispred imena pozvanih autora nalazi se dodeljeni radni broj.

1.2 Predmet i obuhvat konkursa

Predmet konkursa je stambeno-poslovni objekat na parcelama 1947/1 i 1949/5 kako j definisano ‚‚Izmenama i dopunama plana detaljne regulacije prostorne celine Kosančićev venac, za deo bloka između ulica: Karađorđeva, Velike Stepenice i Kosančićev venac GO Stari grad („Sl. list grada Beograda“ br. 76/21), a na osnovu ‚‚Plana Generalne Regulacije građevinskog područja sedišta jedinice lokalne samouprave - grad Beograd celine - XlX („Sl. list grada Beograda br.: 20/16, 97/16, 69/17, 97/17, 72/21 i 27/22”), a u okviru PDR-a prostorne celine Kosančićev venac sa predviđenom namenom – višeporodično stanovanje sa kompatibilnim komercijalnim sadržajima iz oblasti trgovine i uslužnih delatnosti koje ne ugrožavaju životnu sredinu i ne stvaraju buku u odnosu osnovne i kompatibilne namene min. 80% : maks. 20%


Plan detaljne regulacije prostorne celine Kosančićev venac obuhvata celinu Kosančićevog venca i deo savskog priobalja od ulice Braće Krsmanović do oko 30m nizvodno od kraja Beton hale, a definisana je ulicama: Bulevar Vojvode Bojovića, Pariska, Gračanička, Ivan-Begova, Pop Lukina, Brankova, obuhvata delove zone ispod Brankovog mosta i delove reke Save.1


1 1

Slika 1 - Urbani kontekst predmetne lokacije sa obuhvatom PDR-a

Predmetna (konkursna – prim. priređivača) lokacija se nalazi u okviru Zone III – zona posebnih intervencija uz Parisku ulicu i deo ulice Kosančićev venac. U ovoj zoni su planirani novi objekti koji imaju posebne uslove u pogledu uklapanja u ambijent, ali i mogućnost u pogledu korišćenja denivelacije terena za realizaciju korisnih etaža.

Lokacija se nalazi u okviru granica Prostorno kulturno-istorijske celine Kosančićev venac, koja zahvata šire gradsko područje Kosančićevog venca, ali je izvan granica Kulturnog dobra od velikog značaja Kosančićevog venca (zauzima uže jezgro samog Kosančićevog venca). Po svom prirodnom položaju ovo je istaknuta lokacija savske padine sa veoma kvalitetnom ekspozicijom prema reci.

 
1NAPOMENA: orijentacioni podatci o obuhvatu konkursa, izvodu iz planske dokumentacije i karakteru lokacije  se nalaze u prilogu konkursnom materijalu pod nazivom: ‚‚ANALIZA URBANISTIČKIH, PROSTORNIH I AMBIJENTALNIH MOGUĆNOSTI ZA IZGRADNJU NA KATASTARSKOJ PARCELI 1947/1 I 1947/2, KO STARI GRAD, KOSANČIĆEV VENAC 31“ koju je izradio KOS-VEN INTERNACIONAL tim.

1 2

Slika 2 – Izvod iz Plana detaljne regulacije prostorne celine Kosančićev venac, za deo bloka između ulica: Karađorđeva, Velike Stepenice i Kosančićev venac GO Stari grad

 

1 3

Slika 3 – Izvod iz Plana detaljne regulacije prostorne celine Kosančićev venac, za deo bloka između ulica: Karađorđeva, Velike Stepenice i Kosančićev venac GO Stari gradnamena površina predmetne lokacije

Objekat poslovne namene koji se nalazi na lokaciji, izgrađen je 1960. godine kao privremeni, montažni objekat za potrebe Zavoda za komunalne delatnosti. Postojeći objekat, danas poznat kao zgrada Sigmaprojekta, spratnosti je Su+P+1, površine gabarita 430m2, izgrađen je od prefabrikovanih montažnih panela, osnove ćiriličnog slova G sa složenim kosim krovom malog nagiba, tipično za izgradnju „baraka“ tog vremena.

Objekat je po tipu slobodnostojeći a izgrađen je na regulaciji ulice Kosančićev venac. Po arhitektonskim i ambijentalnim vrednostima objekat je bez značaja i u svim planovima je predviđen za zamenu.

1 4

Slika 4 – Postojeće stanje predmetne lokacije

1.3  Položaj i istorija Kosančićevog venca

Kosančićev venac je deo je najstarijeg urbanog tkiva Beograda na desnoj obali reke Save, orijentisanog prema zapadu. Najstariji arhitektonski objekti ovde, potiču iz 18. veka i svedoče o razvoju Beograda posle početka rekonstrukcije nasleđenog kasnosrednjevekovnog naselja. U okvire Kosančićevog venca spadaju istorijska mesta sa nalazima naselja i nekropole rimskog Singidunuma, kao i prva predgrađa izvan nekadašnjih okvira grada.

Područje Kosančićevog venca spada u zonu jezgra civilnog naselja antičkog Singidunuma u zahvatu gradskog foruma a pored gradskih termi.

Najznačajniji arhitektonski objekti u ovoj zoni su Saborna crkva i Konak kneginje Ljubice. Saborna crkva podignuta je četrdesetih godina devetnaestog veka kao jednobrodna klasicistička građevina sa baroknim zvonikom a konak kneginje Ljubice nastao je 1829-30. godine pod uticajem balkanske tradicije. Uz to, značajni su i objekti u Ulici Kosančićev venac 18, Fruškogorskoj 10, prizemlje Zadarske 5, objekti u Karađorđevoj 29 i 35.

Kosančićev venac je u devetnaestom veku, zajedno sa ulicom Kralja Petra bio prostor gde su se nalazile glavne ustanove tadašnje nove srpske države, te predstavljao društveni, kulturni i trgovinski centar Beograda.

1 5

Slika 5 – Vizura na Kosančićev venac

Značajni objekti novije epohe u okruženju konkursne lokacije su i: objekat francuske ambasade, objekat austrijske ambasade, rektorat univerziteta umetnosti, objekat Patrijaršije, kafana Znak pitanja i park Kalemegdan.

1 6

Slika 6 – Urbani reperi

1.4  Semantički potencijali lokacije

Konkursna lokacija se nalazi u okviru najznačajnijeg prostora grada Beograda. Njen značaj i značenje su veliki, imajući u obzir činjenicu da se nalazi na preseku najznačajnijih komunikacijskih tokova istorijskog jezgra Beograda i to trase Pariske ulice i ulice Kosančićev venac kao i ‚‚Velikog stepeništa“. Značenjski potencijal je utemeljen na stavu da materijalni (urbano tkivo) i nematerijalni (memorija), istorijski slojevi na kojima ‚‚leži“ današnje arhitektonsko ‚‚tkivo“ Kosančićevog venca, imaju posebno mesto u mentalnoj slici stanovnika grada. Kultura sećanja u slučaju Kosančićevog venca inercijom izrazitih estetskih, tradicionalnih i popularnih vrednosti prisutnih u ovom prostoru, formira sistem vrednosti koji obavezuje buduće autore arhitekture na naglašeno poštovanje jednog složenog semantičkog izraza.

1.5  Cilj konkursa

Cilj konkursa je da se, izborom između pristiglih radova, pronađe najoptimalnije rešenje za stambeno poslovni objekat koji treba da ispuni sledeće: 

  1. Da na osnovu zadatih urbanističkih parametara iz informacije o lokaciji a oslanjajući se na pravila gradnje i poštujući karakteristike ambijenta Kosančićevog venca, iskoristi kapacitete lokacije u pogledu BRGP budućeg objekta, sa posebnim osvrtom na efikasan odnos neto/bruto površina.
  2. Da se na najadekvatniji način uklopi u morfologiju terena i postojeće ambijentalno okruženje, sa posebnim osvrtom na kvalitet vizura.
  3. Da rešenjem svoje noseće konstrukcije omogući maksimalnu fleksibilnost u prostornoj raspodeli budućih sadržaja – stambenih, poslovnih, zajedničkih, garažnih i drugih funkcionalnih celina. Fleksibilnost se mora obezbediti kako u okviru pojedinačnih etaža, tako i po vertikali.
  4. Da zadovolji najviše rezidencijalne standarde u pogledu funkcionalne organizacije prostora, kvaliteta materijala, kao i oblikovne izražajnosti. Poseban akcenat stavlja se na savremena arhitektonska rešenja, prostorni komfor, tehničko-tehnološku opremljenost i usklađenost sa važećim normativima i principima održive gradnje
  5. Da svojom arhitekturom odgovori na visoke vrednosti ambijenta Kosančićevog venca a da pri tom izražava savremenu epohu. Osnovni arhitektonski izraz treba da sledi koncept oblikovanja šireg trenda likovnosti koja uključuje i savremeno shvatanje dekorativnih elemenata.